Piše: Mislav Miholek

Korizma je vrijeme pripreme prije Uskrsa. Također se naziva i četrdesetnica (latinski quadragesima). Ne treba je miješati s Pedesetnicom, odnosno Duhovima koji dolaze 50 dana nakon Uskrsa. Slična je došašću ili adventu, pripremi za Božić. Korizma počinje na Pepelnicu ili Čistu srijedu.

Jedan od prepoznatljivih znakova korizme je post. Po svemu sudeći, taj običaj vuče svoje podrijetlo iz posta kojega su se morali pridržavati katakumeni, kandidati za krštenje koje se događalo prigodno na sam Uskrs. U prva tri stoljeća Crkve razdoblje posta prije Uskrsa mijenjalo se od tri na Zapadu do sedam tjedana na Istoku. U četvrtom stoljeću prvi spomen 40 dana posta vezan je uz Nicejski koncil 325., a krajem istoga stoljeća prihvaćen je na Istoku i na Zapadu.

Broj 40 je simboličan, Izraelci su putovali 40 godina kroz pustinju, a 40 dana su postili starozavjetni Mojsije i prorok Ilija, a jednako tako Isus Krist je pristupio četdrdesetdnevnom postu u pustinji, poslije kojega je nadvladao kušnje vraga.

Drugi vatikanski koncil od čisto fizičkoga posta pomaknuo je naglasak na duhovni aspekt pripreme za Uskrs, a proširi je post na druge oblike pokore, dodao je molitvu i druga djela milosrđa. Ovi oblici korizme, molitva, post i djela milosrđa, nisu ciljevi sama sebi, već sredstva kako bi se kršćanin pripremio na slavlje pashalnog i vazmenog otajstva.

U liturgiji do izražaja dolazi ljubičasta boja koja izražava pokoru, ne pjeva se aleluja, ni gloria za vrijeme bogoslužja. Ljubičasta liturgijska boja jedna od vidljivijih znakova kršćanskoga jedinstva, za korizme je nose katolički (svih obreda), pravoslavni, anglikanski, luteransko-evangelički i metodistički duhovnici.

Istočni i pravoslavni kršćani razlikuju se u računanju 40 dana. Na Istoku se postilo sedam tjedana ispuštajući subote (osim Velike subote) i nedjelje što je imalo za ishod trideset šest dana posta. Zapad je obdržavao šest tjedana posta, ali je ispuštao samo nedjelje, što je također dovelo do trideset šest dana ukupno.

Post je kroz stoljeća sustavno slabio, iako je na Istoku još uvijek stroži nego na Zapadu. Na Istoku se doslovce još posti. Nemrs petkom na Zapadu je uglavnom ostatak starijih običaja.

Kod luterana-evangelika nema zapovijedanoga posta zato jer Novi zavjet ne traži isti, ali preporučljivo se moliti, postiti i davati milostinju.

Kod anglikanaca također je sve prepušteno volji pojedinaca, a post je više istaknut kod tzv. anglokatolika (dijela Anglikanske zajednice koja više gaji katolički stil i identitet).

Kod metodista također nema obveznog posta kod četrdeset dana, ali treba napomenuti da je osnivač Metodističke crkve John Wesley postio dvaput tjedno za korizme, a za njegovim primjerom povode se mnogi metodisti.

(14. 02. 2018.)

Izvori:

Enciklopedijska izdanja: