Izdavačka kuća: Durieux, Zagreb.
Biblioteka: Ellipsis, knjiga treća
Urednik: Maroje Višić
Recezenti: Ivan Padjen, Marina Schumann,
Velimir Veselinović, Gracijano Kalebić
Hrvatska starokatolička crkva rijetka je samonikla
religijska pojava na hrvatskim područjima. U povijesti hrvatskih zemalja, jedini
sličan slučaj je srednjevjekovna Crkva bosanska, koja je nestala s
propašću srednjovjekovnoga bosanskoga kraljevstva i o kojoj je najbolje retke
pisao Srećko M. Džaja. Pred sto godina, poslije Prvoga svjetskoga rata, dio
rimokatoličkih svećenika, uglavnom koncentriranih na području Zagrebačke
nadbiskupije zatražio je niz reformi (uvođenje narodnoga jezika u liturgiju,
ukidanje celibata, veću ulogu laika u crkvenom životu, slabljenje svećeničke
discipline), koji su uzrokovali totalni rascjep i shizmu s hijerarhijom na
području Hrvatske i novonastale Jugoslavije, ali i stvorili novu crkvenu
zajednicu, odvojenu od Svete Stolice.
Po prvi puta na hrvatskom jeziku daje se prikaz
razvoja crkve do 1941. Zahvaljujući dobrim dijelom tome što je Slovenija
digitalizirala svoju kompletnu novinsku baštinu (Hrvatska nevjerojatno kasni po
tim pitanjima), uspio sam popuniti značajne rupe vezane uz povijest hrvatskih
starokatolika, kao i dati jedan realan broj starokatoličkih vjernika.
Prvo poglavlje Prvi vatikanski koncil i nastanak
Starokatoličke crkve opisuje situaciju u Europi u devetnaestom stoljeću.
Povijest je cijeli niz događaja čiji uzroci i posljedice su neprekinuti lanac
koji nas prati stoljećima i stoljećima. Napoleonova osvajanja uzdrmala su
jednako političku i crkvenu realnost, vjetrovi Francuske revolucije puhali su na
sve strane. Politika i religija povezani su od toga kako je čovjek ustrojio prve
zajednice i prva veća zajednička naselja. Starokatolička crkva u njemačkim
zemljama nastala je kao izraz određenih želja njemačkih teologa, ali kao i
odraza stvaranja ujedinjene Njemačke.
Drugo poglavlje Hrvatska u političkom vihoru
umornog carstva daje prikaz crkveno-političke situacije u hrvatskim zemljama
koja je bila odraz previranja u cijeloj Europi. Hrvatska, tj. njene tadašnje
političke elite traže sve više kontrole nad vlastitim poslovima, bilo da je
riječ o upravi i financijama, ili da se pak pokušava odvojiti Zagrebačku
biskupiju od mađarske crkvene hijerarhije. Do Prvoga svjetskoga rata u Hrvatskoj
se iskristaliziralo više ideologija i ideja o tome kako hrvatsko društvo treba
izgledati. Oni koji su stvorili Hrvatsku starokatoličku crkvu bili su sastavni
dio svih tih burnih zbivanja.
Treće poglavlje Reformni pokret hrvatskoga
katoličkoga nižeg svećenstva bavi se nezadovoljstvima hrvatskoga svećenstva
koje je tinjalo već od 1917. Bila je riječ o mladim i ambicioznim svećenicima
koji su tražili svoje mjesto pod suncem. Razne ideje su nicale širom Hrvatske, u
Primorju, Panonskoj Hrvatskoj i Dalmaciji.
Četvrto poglavlje Hrvatsko-katolička crkva
govori o tome kako je u Kraljevstvu SHS dio svećenstva otišao korak dalje i
počeo stvarati paralelnu strukturu unutar Rimokatoličke crkve koja je
rezultirala totalnim raskolom i rođenjem jedne nove crkve.
Peto poglavlje Prve godine i identitet
govori o prvim godinama i prvom širenju starokatoličkih župa i zajednica po
Hrvatskoj.
Šesto poglavlje Razvoj crkvenih tijela i župa,
sklonost raskolima daje kompletan pregledan svih organizacija na području
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (točnije Vojvodine), jednu nevjerojatnu
aktivnost pojedinih starokatoličkih svećenika na terenu. Također pokazuje i
najnesretniji dio povijesti hrvatskih starokatolika, a to je nevjerojatna
sklonost svađama i raskolima.
Sedmo poglavlje Hrvatski starokatolici spram
politike i drugih crkava je priča o uzavrelom političkom životu unutar
Kraljevine SHS/Jugoslavije, koji se podosta zrcalio i na vjerskim pitanjima.
Osmo poglavlje Kratka bilješka o Stjepanu Radiću
i starokatolicima posvećeno je Stjepanu Radiću i HSS-u. Tadašnja najveća
hrvatska stranka koja je izrasla u općenarodni pokret imala je kroz svoje
vodstvo jednu povezanost sa starokatolicima koja često je ignorirana u
povijesnim prikazima.
Uz knjigu dolazi i prilozi, osam izvornih tekstova
vezanih uz starokatolike.
Iskreno se nadam da će ova knjiga i njezina
tematika pridonijeti jednom boljem shvaćanju jedne vrlo zaboravljene epizode
hrvatske povijest, kako crkvene, tako i građanske Hrvatske.
Dostupna je u preko 70 javnih i akademskih
knjižnica u Hrvatskoj. Primjerci knjige se nalaze i u sveučilišnim knjižnicama
ustanova izvan Hrvatske kao što su Harvard ili UC Berkeley.